@import url('https://fonts.googleapis.com/css?family=Open+Sans:400,700&display=swap&subset=latin-ext');

Budućnost muzeja

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on email

Muzeji su oduvijek imali značajnu ulogu u kreiranju vremena pred nama, osim njihove glavne uloge u očuvanju vremena iza nas. Naime, svjedočeći o sadašnjosti i prošlosti, muzeji imaju značajan integritet i u predviđanju onog što će biti važno u budućnosti.

Još 1889. godine na jednom predavanju pod nazivom “Budućnost muzeja” , kurator Smithsonian muzeja u Vašingtonu rekao je da: “Budućnost muzeja mora da stoji rame uz rame sa bibliotekom i laboratorijom”. Skoro vijek kasnije, nastavlja se san o pomijeranju granica muzeja. Ova nastojanja se naročito primjećuju u brojnim reformacijama muzejskih koncepata i mi sada živimo u vremenu u kome smisao muzeja, ono za šta postoji i kako funkcioniše, se ubrzano rekonfiguriše.

Globalizacija, društvene mreže, mobilnost ljudi i konzumerizam sve više utiču na razmatranje načina da se pomiri stari koncept pasivnog razgledanja u muzejima sa trendom očekivanja posjetilaca da aktivno participacipiraju tokom posjete. Ovakvo sučeljavanje muzeja, kao kulturnog prostora koje ima određenu društvenu odgovornost, sa komercijalnim imperativima koji predstavljaju značajani aspekat poslovanja muzeja dovode do pitanja da li muzej danas predstavlja vrstu biznisa. Da li će nove tendencije u ovom pogledu dovesti do evoluiranja koncepta muzeja u populistički hram zabave ili će oni uspjeti da zadrže ulogu značajnog društvenog kulturnog činioca kroz vrijeme?

Šta god da budućnost donosi muzejima, zasigurno se može očekivati da će postojeće i buduće tehnologije omogućiti nova značajno drugačija iskustva posjetiocima muzeja, pomoću kojih će muzej postati prostor za povezivanje ljudi, eksponata i ideja na sasvim novom i drugačijem nivou.

U nastavku vam donosimo nekoliko neobičnih i sasvim drugačijih muzejskih koncepata.

Atelier des Lumière – digitalni muzej likovnih umjetnosti (Pariz, Francuska)

Atelier des Lumière sadrži projekcije slika iz ranog 20. vijeka, uključujući one od Gustava Klimta, Van Goga i Egona Šilea, na zidovima visokim 10 metara u prostoru površine od 3.300 m2. Reagujući na uticaj tehnologije na način na koji ljudi doživljavaju umjetnost, postavka ovog muzeja ima za cilj da učini umjetnost dostupnu velikom broju ljudi koji ne posjećuju redovno muzeje ili galerije.

Museum of broken relationships – muzej posvećen bolnim raskidima (Zagreb, Hrvatska)

Za većinu nas, raskinute veze su nešto od čega želimo što prije da se oporavimo i više ne prisjećamo. Pa ipak, ovaj muzej u Zagrebu pruža drugačiji put izlažući eksponate koji upućuju na ljubav koja se završila naopako. Postavka uključuje, između ostalog, video ispovjesti i predmete pune romantičnih uspomena koje su postale bolne. Kakav god da imate stav u pogledu ovakve vrste muzeja, Museum of broken relationships je dobitnik nagrade Kenneth Hudson koja se dodjeljuje samo najinovativnijim muzejima u Evropi.

Muzej Iluzij – muzej posvećen svijetu iluzija (Ljubljana, Slovenija)

Muzej Iluzij u Ljubljani jeste jedinstveni interaktivni muzej koji posjetiocima omogućava novi doživljaj iluzija kroz različite instalacije i ilustracije koje čine dio njihove stalne postavke. Tako posjetioci ovdje mogu uočiti deformacije koje nastaju u sobi ogledala ili prkositi gravitaciji i perspektivi u naopakoj sobi sa optičkom iluzijom. Kroz holograme i ilustracije, ovaj muzej ima za cilj da poduči o ljudskoj percepciji i nauci kako bi se time omogućilo razumijevanje onog što oči vide, a što mozak ne razumije.

Fotografije: Juliet FurstAtelier des LumièreMuseum of broken relationshipsMuzej Iluzij

(C) 2020 Inspiriši.me - Sva prava zadržana. Projekat podržao Studio 081.